hrvatski

Teorije o zijevanju

 

Zijevanje je ponašanje prisutno kod svih kralježnjaka. Za zijevanje je karakteristično, pored toga što nam je zajedničko sa svim kralježnjacima, da se može javiti u različitom kontekstu, ali uvijek u istoj formi (uvijek zijevamo na identičan način) i da je „zarazno“ (osoba dobije nagon za zijevanjem ako vidi drugu osobu da zijeva, čuje zijevanje, pročita ili samo misli o zijevanju). Zijevanje se u ljudi dješava još u trbuhu, od 15. tjedna trudnoće.

Zijevanje je nesvjesna radnja i nad njim imamo vrlo malu ili nikakvu kontrolu, pa se tako nekada želja za zijevanjem javlja u najneprikladnim trenucima (čuveno zijevanje Sashe Obame 2013. godine prilikom predsjedničke inauguracije njenog oca).

 

 

 

Kao jedan od najstarijih i primitivnih aktova ponašanja u čovjeka, još uvjek nije potpuno objašnjen, ali postoje teorije zašto se javlja. Iako znanstvenici nisu u potpunosti uspjeli klasificirati zijevanje, postoji osnovna podijela zijevanja u „odmorno zijevanje“- ono koje javlja nakon odmora i buđenja i „emocionalno zijevanje“, koje bi se još moglo nazvati i „socijalno zijevanje“ jer je uvjetovano socijalnim signalima izvana. Charles Darwin je primjetio da npr. babuni pokušavaju zastrašiti neprijatelja činom otvaranja usta koji jako podsjeća na zijevanje (jedan od mogućih razloga za ovo je jer se tako jakim otvaranjem usta vide svi zubi).

„Odmorno zijevanje“, koje nije zarazno (nije potaknuto nekim signalom izvana), te koje spontano nastane u određenom trenutku, javlja se najviše onda kada smo gladni, umorni ili kada nam je dosadno- ovo su sve stanja u kojima naša pažnja opada i teže nam je održati koncentraciju. Smatra se da ova vrsta zijevanja nastaje kao signal da se probudimo iz tog stanja u kojem se nalazimo ili kao način da prijeđemo iz jednog stanja u drugo, kao npr. iz spavanja u budno stanje, iz budnog u spavanje, iz nervoze u smirenost, iz dosade u stanje pojačane koncentracije.

„Emocionalno zijevanje“ bi se najlakše moglo opisati kao zarazno zijevanje koje se javlja kada vidimo ili čujemo nekog da zijeva. Jedna od teorija zašto se javlja ova „zaraznost“ je da bi se pokazala empatija (suosjećanje) prema drugima. Do ovog se zaključka došlo jer je pokazano da će ljudi više zijevati ako vide neku blisku osobu (člana obitelji, prijatelja) da zijeva nego ako vide stranca da to radi. Isto tako, zaraznost se javlja više unutar iste vrste-  manja je šansa da će osoba zijevati ako vidi životinju da zijeva. Ipak, druga se teorija čini vjerojatnijom. Ona kaže da se zijevanje javlja kao oblik komunikacije. Kada zijevamo, šaljemo vidljiv signal nekog stanja u kojem se nalazimo- dosada, umor ili glad- stanja u kojima bi nam značila nečija pomoć.

Kod zijevanja se javlja i jedna vrlo zanimljiva pojava- ljudi kod kojih je paralizirana jedna strana tijela, u trenutku zijevanja ponovno stiječu funkciju paralizirane strane, koja traje samo koliko i zijevanje, u prosjeku oko 6 sekundi.

 

Koliko ste puta zijevnuli dok ste čitali članak? 🙂

Follow us! Like us!
Oglasi