hrvatski

Kako se razvilo mjerenje i mjerne jedinice

 

Teško da bi danas mogli zamisliti život bez znanja o tome koliko je sati, kolika je temperatura, koliko imamo kilograma, kolika je površina našeg stana ili kuće. Čak se i djeca, bez znanja o mjerenju kao takvom, koriste logikom mjerenja- uspoređuju svoju visinu s visinom druge djece ili pokušavaju ustanoviti veličinu svoje igračke u odnosu na neku drugu igračku ili predmet. Prema tome, možemo reći da nam je potreba za mjerenjem prirodno usađena u mozak.

Najraniji zapisi o mjerenju i mjernim jedinicama potječu još 4000 godina prije Krista. Mjerne jedinice su razvijene, prije svega, za potrebe poljoprivrede, gradnje i poštene trgovine. Obično je svaki narod imao svoj način mjerenja. Prve su mjerne jedinice razvijene za ono što je ljudima tada bilo najviše potrebno- za masu, zapreminu, dužinu i površinu. Kako ljudi tada nisu imali precizne instrumente, morali su koristiti ono što im je dostupno. Tako su dužinu nečega mjerili uspoređivanjem s podlakticom, šakom ili prstom ruke; vrijeme je mjereno prema položaju sunca, prema mjesecu ili drugim nebeskim tijelima; zapremina posude se određivala na osnovu toga koliko sjemenki neke biljke može stati u nju; za masu se koristilo uspoređivanje s masom kamena ili sjemenki biljaka (i dan danas koristimo karat kao mjeru čistoće i težine zlata i dragih kamena- 1 karat iznosi 0,2 g (200 mg) što je odgovaralo težini jedne sjemenke rogača).

 

Slika sjemena rogača i dijamanta

Prva zvanična mjerna jedinica za dužinu razvijena je u Starom Egiptu i nazvana je kubit. Izvedena je iz dužine podlaktice, od lakta to vrha srednjeg prsta. Smatra se da su inč, jard i stopa izvedene (za sad nedovoljno objašnjenom računicom) iz kubita. Današnja osnovna jedinica za dužinu, metar, je predložena 1791. godine i tada je definirana kao desetomilijuniti dio udaljenosti između Sjevernog Pola i Ekvatora.

 

Slika prikazuje originalni metar, postavljen preko puta Senata u Parizu

 

Kada je u pitanju masa, zrno pšenice je bila prva jedinica prema kojoj su se mjerili plemeniti metali. Kasnije razvijene jedinice su nastale uspoređivanjem s masom kamena. Gram, koji je tisućiti dio kilograma je definiran kao masa kapljice čiste vode, koja ima zapreminu stotog dijela metra dignutog na kub (dakle, zapreminu od 1 cm3), pri temperaturi na kojoj se počinje topiti led. Kilogram, osnovna jednica za masu prema SI sistemu, jedina je s prefiksom „kilo“. To je zato jer je većina stvari kojom se trgovalo težilo više od 1 grama, pa je kilogram bio lakši za računanje.

 

 

 

 

 

 

Follow us! Like us!
Oglasi