hrvatski

Da li je dobro jesti snijeg?

 

Iako možda ne naročito ukusan, snijeg je skoro svima kao djeci bio jedna od omiljenih slastica. U zadnje se vrijeme pojavio i trend „snow cream“, što bi se najbolje prevelo kao „sladosnijeg“- umjesto zamrzavanja kreme, koristi se snijeg kome se dodaje prethodno napravljena mješavina koja u osnovi ima mlijeko.

 

 

Ono što je većini nas dobro poznato je da je snijeg u svojoj osnovi voda. Međutim, kao što i bilo koja voda iz rijeka, jezera i mora može biti zagađena, tako može biti i snijeg. Dok pada, snijeg može pokupiti iz atmosfere različite čestice. U jednom istraživanju vršenom u Kanadi, u kojem je ispitivan sastav snijega, utvrđeno je da se u njemu nalaze sitne čestice podrijetlom iz ispušnih plinova automobila, koje on najviše kupi iz atmosfere dok putuje ka zemlji. Ovo istraživanje je također utvrdilo da je snijeg odlična „spužva“ za štetne plinove i čestice, te da ih prilično efikasno zarobi. S druge strane, smatra se da ukoliko snijeg dugo pada, nakon određenog vremena će „isprati“ atmosferu i biće malo čišći nego onaj prvi snijeg, tako da s tim kasnijim snijegom si možete dopustiti koju pahulju na jeziku.

 

 

Veliki „no-no“ je svakako obojani snijeg. Najčešće što možemo vidjeti je žuti snijeg i većini je vjerojatno dobro poznato od čega je snijeg žut. Zeleni snijeg pak ukazuje na prisutnost algi, što također nije dobro po zdravlje, a braon ili crni na prisutnost sitnih čestica prljavštine. Također je zdravorazumski izbjegavati snijeg u okolici Černobila ili Fukušime, jer bi mogao biti radioaktivan.

Iako je definitivno da je snijeg bilo koje boje osim bijele opasan po zdravlje, nemojte biti tako sigurni ni u taj bijeli. Nije zlato sve što sija, a nije ni čisto sve što je bijelo.

 

 

Follow us! Like us!
Oglasi